Atributi proizvoda

Još jedna velika kocka za giganta čipova

Čini se da Intelu nikada ne nedostaje hrabrosti da slomi leđa.

Ako vreme vratite u 1985. godinu, otkrićete da Intel danas donosi istu odluku kao i tada – da napusti tržište skladištenja podataka.

Pre 37 godina, upravo je ova odluka da se napusti tržište skladištenja dovela do vodeće pozicije Intela u sektoru mikroprocesora.Dakle, 37 godina kasnije, kakvu će budućnost ista odluka donijeti Intelu?

Napuštanje pohrane radi podizanja CPU-a

U protekle dve ili tri decenije, Intel je imao apsolutnu kontrolu u oblasti kompjuterskih mikroprocesora, nekada je zauzimao više od 80% svetskog tržišnog udela čipova za personalne računare i servere, a polje CPU-a bilo je toliko svetlo da su ljudi jednom zaboravili da je Intel je prvobitno bio proizvođač poluprovodnika za skladištenje podataka, prva kompanija na svijetu koja je komercijalizirala DRAM.

Osnovan 1968. godine, Intelov prvi proizvod bio je 64-bitni memorijski čip za bipolarnu obradu, kodnog naziva 3101, nakon čega je slijedila prva poluvodička memorija visokog kapaciteta (256-bitna) metal-oksidna memorija 1101 i prva dinamička nasumična memorija kapaciteta od 1KB, 1103. “1103″.Sa veoma visokim odnosom cene i performansi, Intelovi proizvodi za skladištenje podataka su bili u nedostatku, a do ranih 1980-ih, Intel je bio šampion u oblasti DRAM-a.

Međutim, početak japanskog rata cijenama je povukao Intel sa trona poluprovodnika za skladištenje podataka.

Godine 1976., na čelu sa japanskim Ministarstvom za međunarodnu trgovinu i industriju (MITI), sa Hitachijem, Mitsubishijem, Fujitsuom, Toshibom i NEC-om kao okosnicom pet velikih kompanija, Laboratorija za električnu tehnologiju Ministarstva međunarodne trgovine i industrije (EIL), Japanski istraživački institut za industrijsku tehnologiju (JITRI) Institut za elektroniku i Institut za računarsku nauku i tehnologiju, formirali su „VLSI Joint Research and Development Group“, ulažući 72 Konzorcij VLSI formiran je ulaganjem od 72 milijarde jena za zajedničko istraživanje mikrofabrikacije tehnologije za integrisana kola.

1981. počela je prava bitka između SAD-a i Japana.Čip 3200 koji je lansirao Panasonic postao je mračni konj u polju skladištenja podataka, sa nižom cijenom i većom pouzdanošću od Intel 8087 čipa, i brzo je preuzeo američko tržište.Agresivna japanska memorijska industrija izazvala je pad cijene Intelovih memorijskih čipova sa 28 USD na 6 USD u roku od godinu dana, a njihov tržišni udio je pao na ispod 20%.1984. doživio je kolaps u Intelovim performansama.

Godine 1985, Andy Grove je odlučio napustiti memorijske čipove, pomjerajući fokus Intelovog poslovanja sa memorijskih čipova na čipove za CPU.Ovo je bilo prvo Intelovo povlačenje sa tržišta skladištenja podataka, a ta odluka je dovela do kasnije dominacije Intela na globalnom tržištu mikroprocesora.

Intel je već lansirao prvi mikroprocesor na svetu, 4004, 1971. godine;8080, koji su stručnjaci hvalili kao jedan od najuspješnijih mikroprocesora svih vremena, 1974. godine;arhitektura x86, koja je sada dobro poznata, debitovala je u 8086 procesoru 1978. godine;i 8088, koji je započeo eru mikroračunara, 1979. Procesor 8088, koji je započeo eru mikroračunara, predstavljen je 1979. Iako je kompanija već ostavila trag na polju mikroprocesora, memorijski čipovi su i dalje bili oslonac za Intel u to vrijeme, s mikroprocesorima samo sporednom linijom.

Nakon što je 1985. odlučio da promijeni svoj poslovni fokus, Intel je lansirao seriju klasičnih procesora kao što su 80386, 80486 i Pentium (Pentium), od kojih je 80386 bio prvi 32-bitni mikroprocesor, a Pentium procesor bio jedan od najpopularnijih. važne tehnologije 1990-ih.U saradnji sa Microsoftom, Intel je ukinuo monopol bivšeg kralja IBM-a i postao novi kralj PC sveta, a do danas niko u PC industriji nije uspeo da razbije Windows plus Intel Wintel model.

Ovo poslednje se dogodilo kako ga svi znamo, pošto je industrija personalnih računara, koju predstavlja PC, iznikla i postala veliki uspeh, Intelov biznis sa mikroprocesorima je uspeo da uzme zamah i Intel je od proizvođača memorije izrastao u hegemona čipova.Do trećeg kvartala 2002. Intelov udio na globalnom tržištu mikroprocesora iznosio je 85,9 posto.